In Discipline: Talks from the European Side

This week, In Discipline welcomes Andreja Vrekalić, a graduate student from the Academy of Music at the University of Zagreb, Croatia. We invite you read her thoughtful reflections; many thanks to Andreja for offering these insights!

Also, a small matter of housekeeping: we have slowed our posting schedule a bit, as our contributors are finishing their semesters and conducting fieldwork abroad – but never fear, we have lots of exciting content ready in the wings. Stay tuned.

Liza

Andreja sem_blogpost_1 

“Jesam li sretnica?”: od poznatog k nepoznatom

Osvrćući se pet godina unatrag, kad sam započela svoje obrazovanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, nisam previše znala o muzikologiji koju sam počela studirati i u grubim sam crtama bila upoznata s etnomuzikologijom. Isto tako, tijekom srednjoškolskog obrazovanja i nije bilo prilikâ za neko iscrpno doznavanje o muzikologiji ili etnomuzikologiji. Jedinu moguću ideju da uopće pokušam nazrijeti što je to muzikologija, mogla sam dobiti tek pohađajući jedan školski predmet: povijest glazbe. Tako je asocijacija na etnomuzikologiju gotovo uvijek bila ona koja upućuje na (hrvatski) folklor dok su ostale etnomuzikološke teme bile tek sporadično zastupljene. Nekako mi se čini kako koncept nastave, ne samo glazbenoj školi koju sam pohađala, nego možda i u drugim školama u Hrvatskoj, pretežno cijeni i uvažava isključivo teoriju glazbe. To je razvidno kroz mnoštvo školskih predmeta koji se upravo bave nekim od aspektima teorije glazbe. Posjetivši Muzičku akademiju u Zagrebu pred kraj svog srednjoškolskog obrazovanja, slučajno sam naišla na detaljnije informacije o muzikologiji. Prema riječima nekolicine studenata muzikologije i njihovih profesora, preddiplomski studij učinio se vrlo zanimljivim. Doduše, većinu je vremena moj izbor za studiranje na Akademiji bila teorija glazbe, a muzikologija je bila tek drugi izbor. Međutim, muzikologija je postala primarnim izborom. Jesam li sretnica?! 

“Lucky me:” from the Known to the Unknown

Looking back to five years ago, when I started my education at the Academy of Music, I honestly didn’t know anything about musicology and only had some rough ideas about ethnomusicology. During secondary education, I realize that I didn’t have (m)any opportunities to learn about it. The only possible idea I could get was through one subject: history of music. There, ethnomusicology had to do with (Croatian) folklore, and other ethnomusicological topics were sporadically represented. It seems to me that not only my school, but maybe other music schools throughout Croatia as well, predominantly insists on and respects only the theory of music. It’s noticeable in many school subjects that deal with specific aspects of music theory. I accidentally got a little more information about musicology when I visited Zagreb and the Academy of Music during the last year of my secondary education. According to what I heard from the few students of musicology and their professors, the concept of undergraduate study of musicology seemed very interesting. Although, most of the time, my first choice for studying at the Academy was theory of music and the second one was musicology. The latter one, however, has become the first one. Lucky me!

Dug je put prema etnomuzikologiji

Prema institucionalnoj povijesti, samo je na Muzičkoj akademiji moguće dobiti sveobuhvatno znanje o teoriji glazbe, a Akademija je i jedina institucija u Hrvatskoj gdje sam mogla studirati muzikologiju. Odsjek za muzikologiju jedan je od osam odsjeka na Akademiji. Na odsjeku se stavlja na raspolaganje mogućnost studiranja na preddiplomskom studiju muzikologije i kasnije na diplomskim studijima historijske i sistematske muzikologije te etnomuzikologije. Moram priznati da je kad razmišljam o preddiplomskom studiju muzikologije i diplomskom studiju etnomuzikologije, to bilo jedno dugo putovanje, od učenja o zapadnoj/europskoj povijesti glazbe do osvještavanja i stjecanja iskustva o (ne)mogućnosti terenskog rada kod kuće.

U koncept preddiplomskog studija muzikologije bila su uključena tek dva kolegija koja su mi trebala pružiti uvid i uputiti me što je to etnomuzikologija – Hrvatska tradicijska glazba i Uvod u etnomuzikologiju. Hrvatska tradicijska glazba je kolegij koji sam pohađala tijekom ljetnog semestra na drugoj godini studija, ponajviše iz zadovoljstva i užitka. Dva su razloga tome. Prvi je povezan s činjenicom da mi je sadržaj tog kolegija i ranije bio poznat – težilo se prikazati glavne glazbene karakteristike hvatskih regija, a njihovo detaljnije proučavanje kao i terenski rad nisu bili uključeni i zbog kratkog perioda održavanja kolegija. Drugi je razlog mogućnost bijega od brojnih muzikoloških sadržaja. Uvod u etnomuzikologiju bio je, međutim, jedan ozbiljniji kolegij (a ovdje nikako ne umanjujem vrijednost i važnost Hrvatske tradicijske glazbe). Glavni razlog ozbiljnosti ovog kolegija upoznavanje je s etnomuzikologijom čitajući etnomuzikološke bestsellere i diskutirajući o njima. Obuhvatilo se dva glavna područja, a “hrvatski bestselleri” uglavnom su zastupali i predstavljali područje i specifičnosti, dakako, iz Hrvatske. Na Uvodu u etnomuzikologiju, također, čitalo se ostale bestsellere, uglavnom američke, koji su predstavili mnogo više od terenskog rada kod kuće.

Terenski rad koji je neizostavnim dijelom etnomuzikološkog istraživanja nije ostvaren tijekom studiranja na preddiplomskom studiju, čak ni u spomenutim etnomuzikološkim kolegijima. Naime, za završetak preddiplomskog studija potrebno je izraditi završni rad. Kako sam se odlučila za diplomski studij etnomuzikologije, terensko istraživanje bilo je neizostavnim dijelom izrade tog završnog rada. Terenski rad kod kuće je, a progovaram i iz vlastitog iskustva, lakši, dostupniji i, ono što je najvažnije, gotovo da i ne iziskuje prevelika financijska sredstva. Mislim da trenutno nema (ali i neće tako skoro biti) ovelike financijske podrške terenskom radu studenata, makar je ove godine Akademija financirala terenski rad u okviru jednog etnomuzikološkog kolegija. Možda je glavni problem nedovoljan interes Akademije, uz stalan nedostatak novca.

A long way towards ethnomusicology

According to its institutional history, The Academy of Music is the only institution where one can gain a comprehensive knowledge of music theory, and the only institution in Croatia where I could study musicology. The musicology department is one of eight departments at the Academy. It offered me undergraduate study in musicology and later, graduates studies in historical and systematic musicology and ethnomusicology. I admit that when I think about undergraduate musicology and graduate ethnomusicology, it was a long journey from learning about a Western/European history of music to gaining an awareness of and experiencing the (im)possibility of fieldwork at home.

The undergraduate major in musicology included only two courses that (should) have given me the opportunity to understand what ethnomusicology is – Traditional Croatian Music and Introduction to Ethnomusicology. I took Traditional Croatian Music during the summer semester of my second year, I need to admit, for some kind of relaxation and pleasure. There are two reasons for that. First, the content of the course was mostly familiar to me – a review of musical characteristics throughout the Croatian regions, though some details and research on specific topics were excluded because of the short period of the summer semester. The second reason was the possibility of escaping from pure musicology courses. Introduction to Ethnomusicology was a more serious course, (here I do not decrease the importance of the former). The course focused on familiarizing us with ethnomusicology through the reading and discussing of bestsellers in the field. We covered two main areas in the course, one being “Croatian bestsellers” representing only the area and specificity of Croatia. Introduction to Ethnomusicology also covered other, mostly U.S. “bestsellers,” which represented more than ethnomusicology at home. However, my undergraduate study of musicology did not emphasize the concept of fieldwork as an integral part of ethnomusicology, even in these two courses. Still, for the end of their graduate study, students are responsible for writing a B. A. thesis. Because I decided to pursue graduate ethnomusicology, I was required to conduct fieldwork at home for my B. A. thesis.

I need to add, speaking from personal experience, that choosing to conduct fieldwork at home is easier, more accessible and, most importantly, cheaper. I don’t think there is (or ever will be) significant financial support for students’ fieldwork from the department or The Academy of Music, though this year the Academy funded fieldwork within one course. The main problem is the lack of interest from Academy superiors, along with a constant lack of money.

Glazbena karijera (iako ne sviram previše instrumenata): o budućnosti

Kurikulum preddiplomskog studija muzikologije obuhvaća kolegije koji ne pripadaju isključivo muzikološkim kolegijima. Većina tih kolegija, osim stranog jezika (studenti uglavnom odabiru engleski jezik), označava i povezana je s praktičnom primjenom glazbe. Kolegiji kao što su to klavir, zbor, solfeggio, harmonija ili kontrapunkt pripadaju ovoj skupini. Većinu tih kolegija polazila sam na prvoj i drugoj godini studija. Nažalost, studirati muzikologiju vrlo je često značilo i suočavati se s neprestanim generaliziranjem o nedostatku muziciranja. “Studenti muzikologije niti pjevaju niti sviraju (jer muziciranje nije stalnim dijelom tog studijskog programa)”, rečenica je koja je poprilično zasmetala kad bih ju znala čuti. Ipak, mnogi tvrde sljedeće, “knjižnice, pisanje i podučavanje u potpunosti određuju (etno)muzikologe.” Prema konceptu studija to i jest tako. Dakle, ako su knjižnice i pisanje istoznačnice onome što studenti rade, zanimljivo je promatrati kako to zaista izgleda u praksi.

Tijekom studiranja ponajviše sam posjećivala dvije knjižnice. Knjižnica Muzičke akademije dobro je opremljena muzikološkim tekstovima, a knjižnica Instituta za etnologiju i folkloristiku sadrži mnoštvo etnomuzikoloških tekstova i izvora. Studenti svakako profitiraju i online pristupom JSTOR-u (samo na Akademiji) i bazi Grove Music Online (moguće pristupiti i kod kuće). Nadalje, ne postoje pravila koja reguliraju broj članaka ili seminara koje bi studenti trebali izraditi ili možda publicirati, niti na hrvatskom niti na stranom jeziku. U većini slučajeva, čak i izvrsni studentski radovi ne ugledaju svjetlo dana. Zapravo nisam sigurna znam li uopće razlog tome. Kad bi studenti pokušali s objavljivanjem svojih radova, tad bi to bilo moguće, prije svega, objaviti u hrvatskom muzikološkom časopisu Arti musices kao i u Narodnoj umjetnosti – hrvatskom časopisu za etnologiju i folkloristiku časopisu, u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku. Zatim, u časopisima Etnološka tribina ili Studia ethnologica Croatica u kojima je raspon zastupljenih tema, također, vrlo širok; od etnoloških preko kulturno antropoloških, folklorističkih, muzeoloških pa do etnomuzikoloških.

Kad sam počela studirati etnomuzikologiju, ponajprije sam pomislila kako će i zbog predmetka “etno” koji je prisutan u svakodnevnom govoru i vrlo se često odnosi na tradiciju i/ili folklor, njezino značenje biti razumljivije od značenja muzikologije. No, kad bih znatiželjnima obznanila što studiram, tad je neizbježno uslijedilo pitanje: “Koji instrument sviraš?” Naravno, ponekad se to odnosilo i na sviranje hrvatskih tradicijskih instrumenata. Kolegiji koji bi možda omogućili učenje sviranja tradicijskih instrumenata nisu u okviru studijskog programa etnomuzikologije, naglasak je ponajviše na teorijskim pitanjima. Postoji jedan kolegij na kojem je moguće naučiti svirati tamburicu, no taj je kolegij predodređen za studente osmog odsjeka za glazbenu pedagogiju. Jedine mogućnosti za stjecanje konkretnijeg znanja sviranja tradicijskih instrumenata nalaze se izvan Akademije.

 Govoriti o budućnosti i mogućoj karijeri, prije svega znači govoriti o radu u školi i podučavanju povijesti glazbe i teorije glazbe, uglavnom bez etnomuzikoloških sadržaja. Zapravo, škola je jedinstveno mjesto brzog pronalaska posla nakon diplome. Progovarajući iz vlastitog iskustva studiranja etnomuzikologije, a unatoč i mnogim “problemima” i činjenici da je raditi kao etnomuzikologinja u ovom trenutku gotovo neizvedivo i nepraktično, sljedeća rečenica i dalje mi je misao vodilja: “Vidim svoju budućnost u etnomuzikologiji iako ne sviram previše instrumenata. Na kraju, nakon svega, nepoznato je postalo poznatim – baš sam sretnica!”

Musical career (although I don’t play too many instruments): About the Future

The Academy’s undergraduate study of musicology curriculum includes courses beyond musicology. Most of them, apart from foreign language (students mainly choose English), are associated with practical uses of music. Courses such as piano lessons, choir, solfeggio, harmony and counterpoint belong in this group. I finished most of these courses during my first two years of study. Unfortunately, being a student in musicology has become synonymous with the exclusion of musicianship here. “Students of musicology do not sing, and do not play instruments (because musicianship is not part of the entire study program),” is the most annoying sentence I have heard from faculty. Many of them claim, “library studies, writing, and teaching are (ethno)musicology’s fields.” And according to the program of study here, it is so. If libraries, teaching, and writing are synonymous with what ethnomusicology students do, let’s see how it works in practice.

There are two libraries that I visited most during my studies. The library of the Academy is well equipped with musicological texts, but the library of the Institute of Ethnology and Folklore Research contains plenty of ethnomusicological texts and sources. Students benefit from access to JSTOR (only at the Academy) and Grove Music Online (possible from home). Rules to produce a number of articles or essays per semester or to publish them in some foreign language are not strictly defined. In most cases, even excellent pieces never see the light of day. I can’t explain the reason for this because I’m not sure I know it. When I think about journals where some pieces could be published, first is Croatian musicological journal Arti musices or Folks Art – Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research, by the Institute of Ethnology and Folklore Research. In addition, journals Ethnological Forum or Studia ethnologica Croatica, cover a range of subjects in ethnology and cultural anthropology, folklore, museum studies and ethnomusicology.

When I studied ethnomusicology, originally, I thought that because of the prefix ethno which is mostly referred to tradition and/or folklore in widespread common language usage, it should be self-explanatory that the term references more than musicology. When someone discovers that I study ethnomusicology, the question that invariably follows is: “What instrument do you play?” This sometimes refers to playing traditional Croatian instruments. However, instrumental performance courses do not exist for the students of ethnomusicology here; the focus is much more on theoretical issues. There is one course on learning to play the traditional Croatian instrument, Tamburica, but only for the students in the music education department. The only possibilities for students to learn traditional instruments are beyond the Academy.

Talking about the future and a possible career in ethnomusicology practically also means talking about working in schools and teaching music history and music theory, mostly without ethnomusicological content. That is, I hear that the only place after graduation where ethnomusicologists can quickly find a job is a school. Speaking from my own experience studying ethnomusicology, even though there are many issues, and working as an ethnomusicologist is currently impractical, the following is still my guide : “I see my future in ethnomusicology, although I do not play too many instruments. In the end, after all, the unknown has become known – lucky me!”

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s